Koji mobitel kupiti?

 

Koji mobitel kupiti, hoćemo li prihvatiti nekoga za prijatelja na fejsu, šta jesti danas za ručak, za koga glasati? Prije ili kasnije, ako smo živi, trebat ćemo donijeti odluku. O nečemu. Ili nekome. Donošenje odluka je, dakle, svakodnevni dio života bez obzira jeste li odlulni ili neodlučni po prirodi.

Donošenje odluka ili odlučivanje je kognitivni proces koji vodi do odabira jedne između dvije ili više različitih opcija. Svaki takav proces dovodi do konačnog izbora: djelovanja ili formiranja/izražavanja mišljenja. Odlučivanje može biti racionalno i iracionalno, utemeljeno na čistim ili prešutnim pretpostavkama. Sve što ste danas proizilazi iz vaših prošlih odluka, a sve što ćete biti temelji se na vašim odlukama koje još uvijek niste donijeli. Jesmo li privuki vašu pažnju?

Možda ste zadovoljni tokom kojim vaš život ide. Sve vam ide dobro na inlektualnom, ličnom, duhovnom i fizičkom planu. Možda niste baš najzadovoljniji nekim svojim odlukama, smatrate da je moglo i bolje. I to je ok. Svi smo mi ljudi, svi ponekad griješimo. Ako smo pri donošenju odluka motivirani perfekcijom to nas neće odvesti nikud, jer kako možemo znati koja je odluka jedina ispravna u svakoj životnoj situaciji? Možda to nikad nećemo ni saznati, a možda nije ni bitno. Život je puno više od preskakanja s jednog savršenog kamena na drugi, preko potoka neuspjeha.

Dakle, postoji li način da između suprotstavljenih opcija odaberemo onu koja je bolja? Da budemo mudre vođe svojih vrijednosti, talenata i resursa, ukratko, svog života? Pogledajmo nekoliko principa koji nam mogu pomoći da budemo bolji u donošenju odluka.

Tip Ličnosti

Prije svega, trebamo imati na umu kako različiti tipovi ličnosti različito donose odluke. Ako vam dođe prijatelj i kaže: „Danas ćemo skočiti padobranom sa onog nebodera.“, a vi odgovorite „U koliko sati?“, možda vam nije problem donijeti teške odluke. S druge strane, ako odete u prodavnicu po kaladont in onda provedete sat vremena upoređujući njihove sastojke, cijene i kakav efekat imaju, možda imate manjih problema u odlučivanju. Ili ste cijeli mjesečni prihod potrošili na čokoladica pa sad tražite maksimalni učinak za minimalnu cijenu.

Ali, da se vratimo našoj temi. Obično oni koji su orjentisani na zadatke, motivirani postizanjem rezultata i domninantniji u svom nastupu lakše donose odluke od onih koji su orjentisani na ljude, motivirani očuvanjem kvaliteta i timski radnici. Da se ispravim, ovi prvi možda impulzivnije donose odluke i stoga se često izlažu nepotrebnim rizicima, dok ovi drugi možda sporije donose odluke, ali to je zato što razmišljaju i istražuju činjenice kako bi postigli kvalitet u konalnom rezultatu. Dakle, svako od nas ima jake i slabe strane, a tako je i pri donošenju odluka. Zato je bitno prepoznati koji smo tip ličnosti i čemu smo skloni, pa djelovati na temelju toga. Koji god tip ličnosti bili, moramo naučiti donositi odluke ili spontanije ili opreznije.

Kognitivni Stil

Bihevioristica Isabel Briggs Myers zastupala je ideju kako proces donošenja odluka uveliko zavisi o kognitivnom stilu osobe. Myers je s majkom Katharine razradila određivač tipova Myers-Briggs koji se temelji na setu od 4 bi-polarne dimenzije: Extroversion/Introversion, Sensing/Intuition, Thinking/Feeling i Judging/Perceiving. Iz te četiri dimenzije proizilazi šesnaest tipova ličnost, a prema njenoj teoriji, osobe koje su bliže ESTJ kombinaciji donosit će oduke logički, analitički, objektivno, kritički i empirijski. Maris Martinsons utvrdio je kako japanski, američki i kineski poslovni ljudi imaju sasvim različite stilove donošenja odluka. Druga ispitivanja pokazala su kako je stil odlučivanja potencijalno kulturološki određen.

Uloga Emocija

Nedavna istraživanja na području neurolgije pokazala su kako emocije imaju značajnu ulogu u donošenju odluka od kognitivnih sposobnosti. Tako su na univerzitetu u Minnesoti istraživali kako dvije primarne emocije, strah i ljubav, utiču na ljude i njihovo rasuđivanje. „Ispitanicima su pokazivali kratke isječke iz horora i romantičnih filmova a nakon toga reklame za Las Vegas u kojima je put u taj grad predstavljen porukama poput ‘Prodano više od milion karata’ ili porukama o jedinstvenosti kao što je ‘budite i vi jedan od njih’. Istraživanje je pokazalo da su ljudi nakon gledanja horora radije birali odredište koje se reklamiralo porukom ‘prodano više od milion karata’. Dakle, priklonili su se većini. Zaljubljeni sus e osjećali romantično i jedinstveno i bili su skloniji birati neobična i egzotična mjesta na koja neće ići baš svako.“

Dalja istraživanja pokazuju kako smo emocionalne odluke skloniji donositi u nesigurnim okolnostima, odnosno kad nismo sigurni u ishod.

Predrasude i Sklonosti

Na proces donošenja odluka takođe mogu utjecati naše predrasude ili lične sklonosti. Neke od njih mogu biti:

  • Selektivna potraga za dokazima – imamo tendenciju skupljati činjenice koje podupiru određenu tezu radije nego činjenice koje podupiru različite teze.
  • Inercija – odbijamo promjeniti način razmišljanja primjeren novonastaloj situaciji.
  • Suprotstavljanje ili pobuna – ne želimo se složiti s nekom samovoljnom autoritativnom osobom.
  • Vječni optimizam – uvijek vidimo stvari u pozitivnom svjetlu.
  • Ponavljanje – temeljimo odluke na onome što smo najčešće čuli ili na brojnim izvorima
  • Pritisak – grupa kojom smo okruženi formira naš pogled na svijet i sistem vrijednosti.

Tehnike donošenja odluka

Postoje različite tehnike donošenja odluka. Jedni razmatraju prednosti i nedostatke svake od mogućnosti između kojih odlučuju. Drugi konsultuju horoskope ili tarot karte, te razne duhovne vodiče. Jedni podilaze autoritetu ili stručnjaku, a drugi procjenjuju očekivanu vrijednost ili korist.

U poslovnom svijetu takođe postoje različite tehnike, kao što su procjene snage i slabosti, prilika i rizika (SWOT Analysis), analize troškova i dobiti, analize mogućih budućih događaja te analize kompjuterskih algoritama u simuliranim sistemima (Monte Carlo metoda) ili strateškog planiranja.

Između različitih mogućnosti stručnjaci se općenito slažu oko nekoliko jednostavnih koraka koje može poduzeti svako, bez obzira na fazu života u kojoj se nalazi.

  1. Identifikovati problem – utvrditi radi li se o stvarnoj potrebi ili samo želji.
  2. Identifikovati ciljeve koje želimo postići. Krajnji cilje je utvrditi koju važniju odluku trebamo donijeti.
  3. Sastaviti listu mogućih rješenja problema.
  4. Prikupiti činjenice i razmotriti potencijalne ishode rješenja. Korisno je pomisliti kako se različita rješenja slažu s našim životnim vrijednostima te kako bi naša odluka mogla uticati na druge.
  5. Primjeniti najbolje rješenje u praksi.
  6. Procjeniti rezultat i posljedice donešene odluke. Ovo je važan korak koji ne smijemo preskočiti jer kroz njega učimo iz svojih uspjeha i neupsjeha.

Najvažnija odluka

Ako kupujemo cipele vjerovatno nećemo trebati ići kroz cijeli ovaj proces donošenja odluke. Ali postoje veće, životno važne odluke, na koji faks ići, s kim se vjenčati, koji posao raditi. Zašto je teško donositi takve odluke, za neke čak toliko da radije nikad ništa ne poduzimaju, nego da ne uspiju pa pritom ostanu razočarani? Ne bi li bilo predivno kad bi iznad glave momka ili djevojke koju smo upoznali svjetlio neonski natpis: To je taj/ta!

Često se bojimo da će neka tako velika odluka odvući naš život u određenom smijeru i više neće biti povratka. Stavljamo na vagu koliko nekom odlukom možemo izgubiti ili dobiti. Bilo bi divno kad bismo imali neki daljinski upravljač koji bi nam pomogao da se vratimo u prošlost i promijenimo neke odluke, iako je upitno bismo li bili sretniji kad bismo drugačije odlučili. Isto tako bismo ponekad najradije da nam neko da neki priručnik za život ili da imamo nekog ko zna budućnost i ko bi nam mogao otkriti u kojem smijeru naš život treba ići. A šta ako takav priručnik već postoji ili postoji takva osoba koja već zna sve o nama?

Od početka vremena ljudi su se suočavali s jednom životno važnom odlukom: hoće li vjerovati da su tu sasvim slučajno, nasumice i bez nekog većeg smisla ili da ih je stvorio intelegentni Stvoritelj koji ih voli, i to sa svrhom i značenjem u njihovom životu. U šta god od toga vjerovati, to bi itekako uticalo na donošenje drugih odluka u njihovom životu.

Danas su ljudi suočeni sa istim pitanjima. Postoji li Bog Stvoritelj, svemoguć i svezanjući? Je li pun ljubavi i osoban, ili je dalek i osuđujući? Možemo li ga upoznati lično, tako da otkrijemo svrhu postojanja i ispunjeni život za koji smo stvoreni?

Zamislite koliko bi na naš proces odlučivanja utjecalo saznanje da nismo sami te da je krajnji ishod u rukama nekoga ko je beskrajno mudar, pouzdano snažan i ko savršeno voli.

Apostol Petar u Bibliji piše: „Svu svoju brigu bacite na njega jer se on brine za vas!“

Nije li nadahnjujuće, oslobađajuće i motivirajuće? I tako, dolazimo do još jedne odluke, možda najvažnije od svih koje trebamo donijeti. Stvoritelj svemira spreman je stati na našu stranu i pomoći nam ostvariti naš puni potencijal, samo ako to od njega tražimo. Odluka je u našim rukama!

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.